Ishrana, odnosno nutricija se tumači kao nauka o
organskim procesima pomoću kojih organizam
prisvaja i koristi hranu i tečnosti za normalno
funkcionisanje, rast i održavanje, kao i održavanje
ravnoteže izmedu zdravlja i bolesti.
Nauka o ishrani se kroz istoriju brzo razvijala.
Na hranu se gledalo kao na gorivo i sve što je bilo
potrebno je da unesemo dovoljnu količinu
odredjenih sastojaka kako bismo živeli zdravo.
Medjutim, ubrzo je usledila serija brzih otkrića koja
je počela sa otkrićem dijetetskih vlakana, što je
ukazalo na veoma velike praznine u dotadašnjem
znanju o uticaju koji hrana ima na naše zdravlje i
normalno funkcionisanje.
Danas je jasno da ishrana predstavlja jedan od
najvažnijih faktora za ljudsko zdravlje.
Nutricionizam, iako mlada nauka, u poslednjih
trideset godina je iznedrila brojna značajna otkrića
u vezi za zdravom ishranom.
Brojna značajna otkrica tokom poslednjih trideset
godina bila su vezana za debljinu i ponašanje
masnog tkiva. Gojaznost se više ne smatra
prvenstveno genetskim ili metaboličkim
poremećajem već je postalo jasno da je gomilanje
kilograma normalan odgovor organizma na
abnormalanu okolinu, laku dostupnost hrane bogate
energijom i bitno smanjenu telesnu aktivnost zbog
urbanizacije.